nedjelja, 25. svibnja 2014.

Najopasnije zmije svijeta

Postoje dvije porodice zmija otrovnica:                                 Elapidae (guje) - u njih spadaju kobre, mambe, koraljne zmije, australske otrovnice, morske zmije, te još neke zmije Azije i AfrikeViperidae (ljutice i jamicarke) - u njih spadaju europske, azijske i afričke ljutice, čegrtuše, te južnoameričke i azijske jamičarke.



KRALJEVSKA KOBRA:



Može narasti do 5,5 metara i težiti 6 kilograma. Zbog toga je krasi epitet najduže otrovne zmije na svijetu. Unatoč veličini kraljevska kobra je brza zmija, a osim brzine i jačine otrova poznate su po razvijenosti osjetila. Žrtvu pomoću razvijenog vida mogu vidjeti s udaljenosti od 100 metara, a imaju sposobnost da, ako netko hoda u njihovoj blizini osjete vibracije tla.
Prirodno stanište im je prilično raznoliko te neke vrste žive u pustinjama, a druge u tropskim kišnim šumama i drugim staništima u Africi i Aziji. Vrlo često žive u blizini ljudskih naselja te tako često dolazi do međusobnog kontakta gdje nisu rijetki opasni ugrizi.
Ugriz je vrlo opasan jer zmija tijekom ugriza izluči veliku količinu otrova. Otrov ove zmije toliko je jak da odraslog čovjeka može ubiti za manje od 15 minuta. Zabilježen je slučaj kada je kraljevska kobra ugrizla slona u kožni nabor na vrhu surle te je slon za nekoliko sati uginuo.


BELCHERIJEVA MORSKA ZMIJA:



Samo nekoliko miligrama otrova ove vitke prugaste zmije koja može narasti do jednog metra dovoljno je da ubije tisuću ljudi. Zbog prepoznatljivih crno žutih traka duž  cijelog tijela poznata je i kao "trakasta zmija", a najčešće se može vidjeti u vodama Timurskog mora (Australija).
Hrani se ribama i školjkama, a pod vodom, u vrijeme lova, može provesti do osam sati nakon čega treba isplivati na površinu i udahnuti zraka. Na kopnu se razmnožava i mijenja kožu.
Općenito su morske zmije opasnije od kopnenih, ali su njihovi ugrizi rijetki. Od Belcherijeve morske zmije najčešće stradavaju ribari kojima se ove zmije zapletu u mrežu.

AUSTRALSKA SMEĐA ZMIJA:



Živi po cijeloj Australiji. Iako je količina otrova koje se izluči pri ugrizu vrlo mala, dovoljna je da usmrti 16 odraslih ljudi. Otrov je toliko toksičan i izazva jake poremećaje u grušanju krvi, blokira rad živčanog sustava, te jako oštećuje bubrege. Ova zmija usmrti više ljudi u Australiji nego sve ostale zajedno. Ako mora, žrtvu će tijekom napada ugristi više puta.


KOPNENI TAIPAN:



Smatra se najotrovnijom zmijom na planeti. Živi u pustinjskim krajevima u unutrašnjosti Australije. Nakon napada nikada se ne povlači nego uvijek napada iznova i iznova, tako da je zabilježeno da je u jednom napadu žrtva bila ugrižena 8 puta. Jedna kap otrova može usmrtiti miša za samo tri sekunde. Čovjek, da bi preživio njezin napad, mora primiti protuotrov u roku od sat vremena. jezin otrov djeluje na živčani sustav, izaziva paralizu, poremećaje u grušanju krvi i oštećuje mišićna vlakna.


CRNA MAMBA:



Tijelo joj je sive ili smeđe boje. Ime je dobila po gotovo sasvim crnoj usnoj šupljini. Može biti duža i od 4 metra. To je najveća otrovnica Afrike. Može se kretati do 20ak km/h. Mamba se razlikuje od ostalih zmija po tome što često zna prva napasti bez ikakvog povoda. Pri napadu, mamba često podigne prednji dio tijela visoko iznad zemlje tako da nisu rijetki slučajevi kada je čovjeka ugrizla za glavu i vrat. Pri tome se približava objektu napada velikom brzinom, poluotvorenih usta. Lovci na zmije ukazuju kako se tada treba odmah baciti u stranu, jer mamba prilikom napada ne skreće i (najčešće) ne ponavlja neuspjeli napad. Mamba ubrizgava otrov koji djeluje na živčani sustav - zaustavlja disanje i sprječava gutanje.
 Otrov ima toliko brzo djelovanje da liječenje protuotrovom treba započeti u roku od nekoliko minuta nakon ugriza.

PLAVI KRAIT:



Malajski ili plavi krait je najotrovnija, ali i najsmrtonosnija zmija u Aziji. Osim u divljini, ova zmija koja prosječno naraste do jednog metra čest je stanovnik naseljenih područja pa su njezini ugrizi puno češći. Hrane se drugim zmijama, gušterima, žabama, štakorima, miševima, pa čak i svojim potomstvom. Krait je posebno agresivan noću kada lovi ili ako je ugrožen.Vrlo veliki broj ljudi strada od kraitova na spavanju.Sherman A. Minton Jr. u svojoj knjizi "Venomus Reptiles" navodi slučaj koji je opisao nizozemski liječnik F. Kopstein 1932. godine: Otac i sin zajedno su spavali u kolibi. Odjednom je mladić osjetio kako mu preko ruke gmiže zmija. Brzo je povukao ruku i odbacio zmiju od sebe pri čemu ga je ugrizla u jagodicu prsta. Zmija je pala pola metra dalje na njegovog oca kojeg je ugrizla u nogu. Oba čovjeka su kasnije umrla. Zmija je vila krait.


Kobra
Najopasnije zmije svijeta
Zmije wikipedia
Znanje
Kopneni taipan wikipedia
Mambe wikipedia


subota, 24. svibnja 2014.

Zmije nakon poplava

Iako se posljednjih dana pojavljuju navodi o tome kako se na poplavama pogođenim područjima u Bosni i Hercegovini,Srbiji i Hrvatskoj pojavljuje sve veći broj zmija, stručnjaci ističu kako se zmije ne bi trebale ubijati jer su one pravi prirodni saveznici ljudima u borbi protiv glodavaca koji su na svakom koraku nakon teških poplava.


Nakon velikih poplava i zmije su morale izaći iz svojih prirodnih staništa te ih je na kopnu sada mnogo više.
Aleksandar Simović, stručnjak za zmije sa Biološkog fakulteta u zagrebu izjavio je kako se zmije hrane raznim glodavcima, miševima, štakorima, kojih je nakon ovih teških poplava u Srbiji i BiH mnogo. Glodavci prenose zarazne bolesti koje mogu biti pogubne po ljude. Često su štakori važan faktor u izbijanju i širenju opasnih epidemija, dok zmije ne prenose niti jednu bolest na ljude. Zmije se mogu zavući i tamo gdje mačke i psi ne mogu. Odrasli smuk može pojesti čitavo leglo štakora. Zbog toga zmije mogu uvelike pomoći da se smanji broj štakora i miševa.

Također je rekao kako na ovim područjima nema mnogo otrovnih zmija. Postoje šarke i poskoci, ali jako rijetko se dogodi da netko umre od ugriza zmije.
Međutim, otrovne zmije se lako prepoznaju er one imaju istaknutu šaru na leđima, točnije duž smeđih ili sivih leđa imaju tamnu cik-cak šaru.

Više na:
Najezda zmije posle poplava

Savjeti strucnjaka-zmije ne treba ubijati